KOME JE NAMJENJEN BLOG
BLOG SELJACI I TEŽACI NAMJENJEN JE MOJIM PRIJATELJIMA I MENI (DAMIR RUKOVANJSKI) KOJI ŽELIMO DA NAŠI TEKSTOVI BUDU DOSTUPNI ŠTO JE MOGUĆE VEĆEM BROJU SELJAKA I TEŽAKA I SVIMA ONIMA KOJE ZANIMA POLJOPRIVREDA. SVI SMO ČLANOVI AGROEKOLOŠKOG DRUŠTVA KOJE BROJI ZAVIDNIH 1922 ČLANA

Agroglas poljoprivredni savjetnik

24.05.2008., subota

PRAVILNIK O DOBROJ POLJOPRIVREDNOJ PRAKSI U KORIŠTENJU GNOJIVA

U skladu s potrebama biljaka i životinja
Ovim Pravilnikom propisuju se opća načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva, razdoblje u tijeku godine kada nije dozvoljena primjena gnojiva na poljoprivrednim tlima, način primjene gnojiva na nagnutim terenima, vodom zasićenim tlima, plavljenom, smrznutom ili snijegom prekrivenom tlu, uvjeti za primjenu gnojiva blizu vodotoka, postupci primjene mineralnog i organskog gnojiva, veličina i svojstva spremnika za stajski gnoj.
Uvjeti korištenja i postupanja s gnojivima propisani ovim Pravilnikom na područjima koja su, po Odluci o područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivim na nitrate donijetoj temeljem Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 107/95, 150/05), proglašena ranjivim, smatraju se obvezujućim u primjeni, a na ostalim područjima koja nisu proglašena ranjivim smatraju se preporukom korisnicima.
U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:
1. »Gnojivo« jesu tvari čija je glavna namjena ishrana bilja.
2. »Gnojivo sa dušikom« je svako gnojivo koje sadrži dušik ili dušične spojeve koji se primjenjuju na poljoprivrednim površinama s ciljem poboljšanja uvjeta za ishranu biljaka, a može uključivati kruti stajski gnoj, gnojovku, gnojnicu, kompost i otpadni mulj.
3. »Stajski gnoj« je kruti stajski gnoj, gnojovka i gnojnica.
4. »Kruti stajski gnoj« je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.
5. »Gnojovka« je polu tekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.
6. »Gnojnica« je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).
7. »Kompost« je organsko gnojivo i poboljšivač tla proizveden kontroliranom biooksidativnom razgradnjom različitih smjesa sastavljenih prvenstveno od različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim gnojivima i/ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih tvari.
8. »Otpadni mulj« je mulj:
– nastao u procesu pročišćavanja otpadnih voda kućanstava ili komunalnih izvora, mulj iz ostalih sustava za pročišćavanje otpadnih voda koje su po sastavu slične otpadnoj vodi iz kućanstava ili komunalnih izvora,
– mulj iz septičkih jama ili drugih sličnih uređaja za obradu otpadnih voda ili otpada,
– mulj iz postrojenja za obradu otpada koja nisu spomenuta u prethodne dvije alineje.
9. »Organsko gnojivo« je gnojivo koje sadrži biljna hranjiva u obliku organskih tvari biljnog ili životinjskog podrijetla.
10. »Mineralno gnojivo« jesu tvari čija je glavna namjena ishrana biljaka, a u kojem su deklarirana hranjiva u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili fizikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima.
11. »Primjena« je dodavanje gnojiva u tlo (raspodjelom po površini tla, injektiranjem u tlo, unošenjem u tlo ispod površine ili miješanjem s površinskim slojem tla) na biljku ili oboje.
12. »Onečišćenje« je izravno ili neizravno odlaganje ili primjena gnojiva sa dušikom koje za posljedicu ima prekomjerni unos dušičnih spojeva iz poljoprivrednih izvora u vodeni okoliš, na način da uzrokuje opasnost za ljudsko zdravlje, šteti živim organizmima i vodnom ekosustavu, šteti pogodnosti korištenja voda ili onemogućuje druge načine korištenja voda.
13. »Domaće životinje« jesu životinje navedene u Tablici 1. Dodatka koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Pravilnika, a uzgajaju se za ostvarivanje koristi.
14. »Uvjetno grlo« (u daljnjem tekstu: UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg.
15. »Poljoprivredna površina« je oranica, višegodišnji nasad, livada i pašnjak.
CILJ JE POSTIZANJE STABILNOG PRINOSA
Gnojiva se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe:
– postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće,
– optimizacija opskrbe usjeva hranjivima,
– održavanje ili popravljanje plodnosti tla,
– zaštita okoliša.
Ciljevi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju:
– najveću iskoristivost dodanih hranjiva,
– najmanji gubitak hranjiva,
– najmanji prijenos hranjiva u vode.
Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir:
– bilanciranje unesenih hranjiva (mineralna i organska gnojidba, žetveni ostaci, navodnjavanje) i hranjiva iznesenih iz tla (odnošenje hranjiva ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hranjiva ispiranjem, isparavanjem, denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka tijekom proizvodnje,
– očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,
– raspoloživa količina hranjiva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih hranjiva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja,
– pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta povećanja pristupačnosti hranjiva, tako i s gledišta smanjenog gubitka hranjiva ispiranjem,
– direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravke tla na raspoloživost sekundarnih hranjiva: kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), mikrohranjiva: bor (B), klor (Cl), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn), molibden (Mo), nikal (Ni), cink (Zn), a posebice teških metala,
– uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hranjiva, posebno poljoprivredna kultura, pred usjev, obrada tla i navodnjavanje,
– rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa.
KORIŠTENJE GNOJIVA S DUŠIKOM

Gnojiva s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Pravilnikom zabranjeno. Na područjima koja su ugrožena od poplava gnojivo se unosi u tlo kada završi razdoblje prijetnje od poplave i nakon što je isključena mogućnost plavljenja. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva, sa što manjim gubicima. Na područjima zona sanitarne zaštite izvorišta i drugih ležišta voda, koja se koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu, gnojidba poljoprivrednog zemljišta provodi se prema propisima koji uređuju upravljanje vodama.
Pri određivanju količine stajskog gnojiva te načina i vremena primjene, moraju se poštivati odredbe ovoga Pravilnika. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:
– 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u početnom četverogodišnjem razdoblju
– 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja.
Primjenu stajskog gnoja potrebno je provoditi na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika u primjeni stajskog gnoja, korisno je provoditi sljedeće:
– gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, a pri tom treba voditi računa u kojem je stadiju vegetacija, o vremenskim razmacima, posebno temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti,
– na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo,
– stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla,
– gnojovku prije gnojenja promiješati. Proizvedena količina dušika u stajskom gnoju, koji se dobije godišnjim uzgojem domaćih životinja preračunat na UG, propisana je u Tablici 2. Dodatka ovoga Pravilnika.
Pripremili: S.RAB/M.DANILOVIĆ


- 15:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2008 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Srpanj 2008 (5)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (13)
Travanj 2008 (3)
Veljača 2008 (3)
Siječanj 2008 (10)
Prosinac 2007 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Vijesti
ČITAJTE ČASOPISE U KOJIMA SURAĐUJU ČLANOVI AGRO EKOLOŠKOG DRUŠTVA

1. Agroglas, dvotjednik za poljoprivredu 031 223282
2. Gospodarski list, dvotjednik za poljoprivredu
3. Ovčarstvo i kozarstvo, dvomjesečnik
4. Pčela, mjesečnik za pčelare
5. Holstein, časopis za uzgajivače holstein goveda
6. Moj pas, časopis za kinologiju
7. Lovački vjesnik, mjesečnik za lovstvo
8. Racing pigeon, njemački časopis za golubarstvo
9. Nova Zemlja, povremenik za poljoprivredu