Agroglas poljoprivredni savjetnik
25.01.2008., petak
Zakoni i pravilnici
|
Žnadnas = IZGLASAN JE PRAVILNIK O PRUŽANJU UGOSTITELJSKIH USLUGA U SELJAČKOM DOMAĆINSTVU KOJI JE PREDUVJET RAZVOJA SEOSKOG TURIZMA Žnaslov = Objekt mora biti uređen i opremljen u skladu s tradicijom kraja Žpodnas = Ovim Pravilnikom propisuju se: vrste, minimalni uvjeti za vrste, kategorije, uvjeti za kategorije, oznake za kategorije, način označavanja kategorija, način kategorizacije objekata u kojima se pružaju usluge smještaja, što se smatra pretežito vlastitom proizvodnjom, a što jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u kojem je seljačko domaćinstvo te vrste proizvoda koji ne moraju biti iz vlastite proizvodnje. Objekt u seljačkom domaćinstvu funkcionalna je cjelina na seljačkom gospodarstvu u kojem se gostima, ovisno o vrsti, pružaju ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka, uobičajenih za kraj u kojem se nalazi seljačko domaćinstvo, iz poljoprivrednih proizvoda pretežito vlastite proizvodnje, usluge smještaja te ostale usluge u funkciji turističke potrošnje. Pod pretežito vlastitom proizvodnjom podrazumijevaju se: 1. poljoprivredni proizvodi proizvedeni na seljačkom domaćinstvu koje pruža ugostiteljske usluge (vlastita proizvodnja), 2. poljoprivredni proizvodi proizvedeni na drugim seljačkim gospodarstvima upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje kupi seljačko domaćinstvo koje pruža ugostiteljske usluge, 3. šumski proizvodi, samoniklo bilje, gljive, puževi, žabe, ribe i drugi vodeni i morski organizmi te divljač, koje član seljačkog domaćinstva ulovi, ubere ili kupi. Proizvodi iz stavka 1. točke 3. ovog članka mogu se naći u prometu seljačkog domaćinstva sukladno posebnim propisima. Proizvodi iz pretežito vlastite proizvodnje moraju biti proizvedeni, ulovljeni, ubrani ili kupljeni u kraju gdje se nalazi seljačko domaćinstvo ili gospodarstvo (domaći poljoprivredni proizvodi). Pod jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u kojem je seljačko domaćinstvo smatra se sve što je pripremljeno na tradicionalan način iz proizvoda iz stavka 3. ovog članka i usluženo gostu na seljačkom domaćinstvu (domaća jela, pića i napici). Pod proizvodima koji ne moraju biti iz pretežito vlastite proizvodnje smatraju se oni koji služe pripremi domaćih jela, pića i napitaka (brašno, riža, margarin, maslac, ulje, sol, svi začini, šećer, med, mineralna voda, čaj, kava i sl.). ŽMEDNAS = Razvrstavanje objekata u seljačkom domaćinstvu Vrsta objekta u seljačkom domaćinstvu određena je ovisno o: vrsti ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu koje se u objektu moraju obvezno pružati, pretežitosti i obveznom minimumu ugostiteljskih usluga, načinu usluživanja te drugim uvjetima propisanim ovim Pravilnikom. Vrste objekata u seljačkom domaćinstvu su: vinotočje/Kušaonica, izletište, soba, apartman, kamp. Žmednas = Vinotočje/Kušaonica i Izletište Vrsta Vinotočje/Kušaonica je objekt u kojem se gostima pripremaju i uslužuju vina i/ili voćna vina i/ili proizvodi od vina i/ili voćnih vina i/ili ostala alkoholna pića i/ili naresci (suhomesnati proizvodi, sirevi i slično) koji se sljubljuju s tim pićima i/ili namazi, za najviše 50 gostiju istodobno. Umjesto naziva Vinotočje/Kušaonica mogu se koristiti nazivi: Vinotočje (uslužuju se pretežito vina i/ili naresci i/ili namazi) ili Kušaonica (uslužuju se pretežito naresci i/ili namazi i/ili pića).Vrsta Izletište je objekt u kojem se gostima pripremaju i uslužuju topla i hladna jela te pića i napici za najviše 50 gostiju istodobno. Vrsta Soba je objekt u kojemu se gostima pružaju usluge smještaja. U vrsti Soba moraju se pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Vrsta Apartman je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja, opremljen tako da gost može sam pripremati i konzumirati hranu. U vrsti Apartman moraju se pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Vrsta Kamp je objekt u kojem se gostima pružaju usluge kampiranja (smještaja na uređenom prostoru na otvorenom – na kamp mjestu i/ili kamp parceli), uz korištenje pokretne opreme za kampiranje, vlastite ili iznajmljene od pružatelja usluga: vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavana), autodomova (kampera), stolova, stolica i slično. U kampu se moraju pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Pokretna oprema za kampiranje mora održati pokretnost mehanizma i ne smije imati nikakvu stalnu povezanost za teren. Priključci pokretne opreme na infrastrukturu se moraju moći maknuti u svakom trenutku. Na smještajnim jedinicama zabranjeno je samoinicijativno postavljanje: trajnih učvršćivača, ograda, popločenje tla i slično. Na prostoru Kampa mogu se nalaziti i trgovački objekti u funkciji turističke potrošnje, koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno posebnim propisima. Sve vrste objekata moraju ispunjavati opće minimalne uvjete, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, objekt, uz prethodno pribavljene isprave temeljem propisa o zaštiti povijesno-kulturnih dobara, može odgovarajuće odstupiti od minimalnih uvjeta, odnosno uvjeta za kategoriju propisanih ovim Pravilnikom. Ovo odobrenje ne može se dati za propisani modul te u slučaju ako nisu osigurani uvjeti za nesmetanu i potpunu funkcionalnu namjenu objekta. U blizini objekta ili na glavnom ulazu u objekt mora biti vidno istaknuta oznaka izrađena od prirodnog materijala iz kraja u kojem se objekt nalazi (domaći prirodni materijal) s nazivom »seljačko domaćinstvo«, imenom domaćinstva (nije obvezno), propisanim nazivom utvrđene vrste te oznakom kategorije ako se objekt kategorizira. Na ploči iz stavka 1. ovog članka može se istaći: simbol sukladno ponudi i kraju u kojem se nalazi seljačko domaćinstvo, uz naziv Kušaonica i naziv proizvoda koji se pretežito uslužuje (Kušaonica rakije, Kušaonica pršuta, Kušaonica kobasica, Kušaonica sira i slično) te ostale informacije. Ako seljačko domaćinstvo u jednoj građevini ima više objekata iste ili različitih vrsta i kategorija, tada je dovoljno na jednoj ploči istaknuti naziv svake vrste i oznaku svake kategorije. Seljačko domaćinstvo na ploči iz stavka 1. ovog članka te na promidžbenim pločama koje moraju biti od domaćega prirodnog materijala može umjesto naziva seljačko domaćinstvo istaknuti komercijalne nazive agroturizam, seljački turizam i slično. Žmednas = Uređenje, oprema i sigurnost Objekt mora biti uređen i opremljen u skladu s tradicijom kraja u kojem se nalazi. Objekt mora biti uređen i opremljen tako da omogućuje: nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i članova domaćinstva, nesmetan prijenos stvari te odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića. Unutarnje uređenje objekta mora biti bez oštećenja i znakova dotrajalosti, oprema i uređaji u objektu ne smiju biti oštećeni i moraju biti u ispravnom i funkcionalnom stanju. Vanjski izgled objekta mora biti bez oštećenja i znakova dotrajalosti, a okoliš objekta mora biti uređen. Objekt mora stalno raspolagati dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava priključkom na javni vodovod, a gdje javni vodovod ne postoji, to se mora osigurati na drugi propisani način. Mora biti priključen na javnu električnu mrežu ili na drugi odgovarajući način biti opskrbljen električnom energijom a mora imati osiguranu telefonsku vezu (fiksnu ili mobilnu). U svim prostorijama objekta u kojima borave gosti mora biti osiguran odgovarajući način grijanja prostorija s temperaturom najmanje 18,5°C, uz mogućnost prozračivanja. Žmednas = Propisana čak i visina prostorije Unutarnja visina prostorija i modula (visina od poda do stropa) mora biti najmanje 2,40 m, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Objekt mora imati sanitarni čvor za goste uz prostorije i/ili prostore za usluživanje hrane, pića i napitaka, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Sanitarni čvor čini: 1. zahod za žene koji se sastoji od: prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i predprostorije u kojoj je umivaonik, 2. zahod za muškarce koji se sastoji od: prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina), predprostorije u kojoj je umivaonik i pisoar. Žmednas = Uvjeti za pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka Seljačko domaćinstvo koje gostima priprema i pruža usluge prehrane, pića i napitaka (doručak, polupansion, pansion, ostala topla i hladna jela, nareske i namaze) mora u blizini objekata imati ugostiteljske sadržaje odgovarajućeg kapaciteta, opremljene i uređene na prikladan način, za pripremu i konzumiranje hrane sukladno ovom Pravilniku. Ugostiteljski sadržaji iz stavka 1. ovog članka jesu: prostorija za pripremu, blagovaonica za usluživanje (prostorija) ili prostor za usluživanje na otvorenom (natkrivena ili nenatkrivena terasa i slično) za objekte u kojima se posluje ljeti. Seljačko domaćinstvo može na otvorenom prostoru ili u prostoriji odnosno zatvorenom prostoru pripremati hranu na tradicionalan način (ražanj, roštilj, peka, gradele, krušna peć, rašlje, kotao i sl.) U seljačkom domaćinstvu ne mogu se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, ako netko od članova domaćinstva boluje ili je obolio od zarazne bolesti određene posebnim propisom ili je duševni bolesnik koji zbog svog stanja ili ponašanja može ometati odnosno ugroziti okolinu. Zdravstveni pregled članova seljačkog domaćinstva u kojem se pružaju usluge prehrane koji neposredno sudjeluju u pružanju usluga prehrane obuhvaća, pored pregleda kojima se utvrđuju oboljenja iz članka 26. ovog Pravilnika i pregled na salmonele i šigele (kliconoštvo) te na parazite: Enterobius (Oxyuris) vermicularis, hvmenolepisnana, Entamoeba histolvtica, Taeniasollium i Lambia intestinalis. Članovi seljačkog domaćinstva dužni su svake godine tijekom rada imati važeću potvrdu od ovlaštene zdravstvene ustanove da nisu evidentirani kao bolesnici iz članka 26. ovog Pravilnika te da nisu evidentirani na kliconoštvo i na parazite iz članka 27. ovog Pravilnika. Vrste Soba, Apartman i Kamp kategoriziraju se u tri kategorije: jedno, dva ili tri sunca. Objekti u seljačkom domaćinstvu kategoriziraju se na temelju propisanih obveznih uvjeta u vezi: usluga, uređenja, opreme, uređaja, održavanja i dr. Objekti u kojima se usluge pružaju ljeti, unutar razdoblja od 1. svibnja do 31. listopada, ne moraju zadovoljiti određene uvjete sukladno prilozima iz stavka 3. ovog članka. Žnadnas = DONESEN SU IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O PRERADI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI ŽNASLOV = Ne dovesti u sumnju ekološki proizvod ŽPODNAS = Ako na raspolaganju nema dovoljno sastojaka iz ekološke proizvodnje, dopuštena je upotreba konvencionalnih proizvoda, ali najviše do 30 % suhe tvari proizvoda U Pravilniku o preradi u ekološkoj proizvodnji (»Narodne novine« br. 13/02), u članku 1. stavku 1. riječi »namirnica namijenjenih ljudskoj i životinjskoj ishrani, osim za vino« zamjenjuju se riječima »hrane i hrane za životinje.« Prerada u ekološkoj proizvodnji temelji se na sljedećim načelima: (a) proizvodnji ekoloških proizvoda iz ekoloških poljoprivrednih sastojaka, osim ukoliko sastojak na tržištu nije iz ekološke proizvodnje; (b) ograničenje uporabe dodataka proizvodima od sastojaka koji nisu iz ekološke proizvodnje s poglavito tehnološkom i senzornom ulogom mikronutrijenata i pomoćnih sredstava za preradu, tako da se koriste minimalno i samo u slučaju bitne tehnološke potrebe ili u posebne prehrambene svrhe; (c) isključivanje tvari i metoda prerade koje bi mogle dovesti u sumnju ekološku prirodu proizvoda; (d) pravilna prerada proizvoda s naglaskom na korištenje bioloških, mehaničkih i fizičkih postupaka.« Prerada u ekološkoj proizvodnji hrane za životinje temelji se na sljedećim načelima: (a) proizvodnji ekološke hrane za životinje iz ekoloških sastojaka, osim ukoliko taj sastojak na tržištu nije dostupan iz ekološke proizvodnje; (b) ograničenje uporabe dodataka u hrani za životinje i pomoćnih sredstava za preradu tako da se koriste minimalno i samo u slučaju bitne tehnološke ili zootehničke potrebe ili u posebne prehrambene svrhe; (c) isključivanje tvari i metoda prerade koje bi mogle dovesti u sumnju ekološku prirodu proizvoda; (d) prerada hrane za životinje s naglaskom na korištenje bioloških, mehaničkih i fizičkih postupaka. Prerada hrane za životinje mora udovoljavati sljedećim uvjetima: a) Proizvodnja ekološke hrane za životinje provodi se odvojeno u vremenu ili prostoru od proizvodnje konvencionalne hrane za životinje. b) Sastojci ekološke hrane za životinje odnosno hrane iz proizvodnje u prijelaznom razdoblju, ne ulaze istovremeno s istim sastojcima hrane za životinje koji nisu iz ekološke proizvodnje. c) Sastojci ekološke hrane za životinje korišteni ili prerađeni u ekološkoj proizvodnji ne smiju se prerađivati uz pomoć kemijski sintetiziranih otapala. d) Tvari i tehnike koje ponovno uspostavljaju izgubljena svojstva u preradi i skladištenju ekološke hrane za životinje, koje ispravljaju posljedice nemara u preradi ili koje mogu na drugi način krivo navoditi na pravu prirodu tih proizvoda ne smiju se koristiti. U članku 2. dodaje se stavci 2., 3. i 4. koji glase: Prerada ekoloških proizvoda provodi se odvojeno u vremenu ili prostoru od postupaka prerade konvencionalnih proizvoda. U cilju određivanja zastupljenosti ekoloških sastojaka dodana voda i kuhinjska sol neće se uzimati u obzir. U ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti samo aditivi, pomoćna sredstva pri preradi, poboljšivači okusa, voda, sol, pripravci mikroorganizama i enzima, minerali, elementi u tragovima, vitamini, aminokiseline i ostali mikronutrijenti u prehrambenim proizvodima za posebne prehrambene potrebe i to samo ako su navedeni u Prilogu 1. ovog Pravilnika. Poljoprivredni sastojci iz proizvodnje koja nije ekološka mogu se koristiti samo ako su odobreni za uporabu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Prilogom 1. ovog Pravilnika. Ekološki sastojak ne smije biti prisutan u proizvodu zajedno sa sastojkom iste vrste iz konvencionalne ili proizvodnje u prijelaznom razdoblju. Hrana proizvedena iz sastojaka u prijelaznom razdoblju mora sadržavati samo jedan sastojak poljoprivrednog podrijetla. Tvari i metode koje ponovno uspostavljaju izgubljena svojstva u preradi i skladištenju ekološke hrane, a koje ispravljaju posljedice nemara u preradi tih proizvoda ili koje mogu na drugi način dovesti u sumnju u pogledu ekološke prirode proizvoda ne smiju se koristiti. U članku 5. stavku 3. dodaju se alineje d) i e) koje glase: d) nosači, uključujući nosače otapala: dodaci hrani koji se koriste za otapanje, razrjeđivanje, raspršivanje ili za ostale načine fizičkog modificiranja dodataka hrani bez mijenjanja njihove tehnološke funkcije kako bi se olakšala njihova uporaba, primjena ili korištenje; e) začini sukladno propisima koji reguliraju ovo područje. U članku 7. stavak 2. mijenja se i glasi: »Sastojci koji se uvoze moraju zadovoljavati uvjete propisane za uvoz ekoloških proizvoda.« Članak 8. mijenja se i glasi: Ako na raspolaganju nema dovoljno sastojaka iz ekološke proizvodnje, dopuštena je upotreba konvencionalnih proizvoda, ali najviše do 30 % suhe tvari proizvoda. Za označavanje vrijedi sljedeće: – proizvodi s najmanje 95 % (suhe tvari) sastojaka ekološkog podrijetla mogu se označavati kao »ekološki proizvod«; – proizvodi s manje od 95 % (suhe tvari) sastojaka ekološkog podrijetla, ali ne manje od 70 %, mogu biti deklarirani kao »proizvodi s ekološkim sastojcima.« Za proizvodnju ekoloških kvasaca koriste se samo ekološki proizvedeni supstrati. Ostali proizvodi i tvari mogu se koristiti samo ukoliko su odobreni za uporabu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Prilogom 1. ovog Pravilnika. Ekološki kvasci ne smiju biti prisutni u ekološkoj hrani ili hrani za životinje zajedno s konvencionalnim kvascima.« ŽMEDNAS = Proizvodnja vina 1. Postupci i mjere koje se poduzimaju u preradi grožđa i proizvodnji vina moraju biti usmjereni k sljedećim ciljevima: – proizvodnja vina dopuštena je samo od grožđa iz ekološkog uzgoja, – dopuštena je dodatna kupovina grožđa, mošta ili vina iz ekološke proizvodnje i prerade (uz odobrenje nadzorne stanice), – organske nusproizvode (komina, kvasci, talog) iz proizvodnje i prerade mora se vratiti na proizvodnu jedinicu kao organsko gnojivo, – postupak proizvodnje i prerade mora biti tako organiziran da se pri nadzoru može dokazati da su sve faze provedene sukladno ekološkim propisima. 2. U ekološkoj proizvodnju i preradi vina i groždanog mošta dopušteni su sljedeći postupci i sredstva: – toplinski (do 40°C) i postupci hlađenja, – centrifugiranje i filtriranje, – prozračivanje, – otkiseljavanje bakterijama mliječno-kiselog vrenja, kalijev i kalcijev karbonat, tartarat – bistrenje: bentonit, kremična kiselina (silicijev dioksid) kao koloidna otopina ili gel, želatina, riblji mjehur, bjelanjak, kazein, – sumporasta kiselina i kalijev metabisulfit (najviše dopuštena količina sumporaste kiseline jest 2/3 od količine koja je dopuštena Zakonom o vinu), – kvasci, – inertni plinovi: ugljični dioksid dobiven iz ugljične kiseline, dušik. 3. Zabranjena je uporaba sljedećih postupaka i sredstava: – upotreba genetički izmijenjenih organizama, – kratko zagrijavanje na temperature više od 40°C, – proizvodnja slatke rezerve s uporabom velikih količina sumporaste kiseline, – pomagala za filtre (filtrirne slojnice koje sadrže azbest), – kalijev ferocijanid (žutokrvna sol), – sorbinska kiselina, – srebrni klorid, – bakreni sulfat, – kalijev bitartarat, – polivinil polipirolidon (PVPP), – posuđe od simalena, PVC-a i drugih materijala koji su izrađeni s pomoću tekućih omekšivača. – zabranjena su sva sredstva za čišćenje, koja sadrže klor, tenzide i fosfate. 4. Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na proizvodnju voćnih vina i octa. Žnaslov = Isplaćene dohodovne potpore kao i one za mlijeko i ribarstvo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja isplatilo je jučer 43.680.877,96 kn na osnovu potpora za mlijeko za mjesec listopad 2007. godine. Na današnji (17.01.08.) je dan isplaćena dohodovna potpora za II. skupinu (jednokratno plaćanje) u iznosu 41.450.000,00 kn, te potpora za proizvodnju u ribarstvu za III. kvartal 2007. godine u iznosu od 29.958.874,70 kn. Sveukupno je, po navedenim stavkama, isplaćeno 115.089.752,66 kn. Za ponedjeljak, 21. siječanj 2008. godine, predviđena je isplata: - kapitalnih potpora za investicijska ulaganja u iznosu 42.752.933,00 kn i - potpora za tov stoke (junad i svinje) za III. kvartal u iznosu 12.157.314,34 kn. (ukupno 54.910.247,34 kn) |
- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Zakoni i pravilnici
|
Žnadnas = IZGLASAN JE PRAVILNIK O PRUŽANJU UGOSTITELJSKIH USLUGA U SELJAČKOM DOMAĆINSTVU KOJI JE PREDUVJET RAZVOJA SEOSKOG TURIZMA Žnaslov = Objekt mora biti uređen i opremljen u skladu s tradicijom kraja Žpodnas = Ovim Pravilnikom propisuju se: vrste, minimalni uvjeti za vrste, kategorije, uvjeti za kategorije, oznake za kategorije, način označavanja kategorija, način kategorizacije objekata u kojima se pružaju usluge smještaja, što se smatra pretežito vlastitom proizvodnjom, a što jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u kojem je seljačko domaćinstvo te vrste proizvoda koji ne moraju biti iz vlastite proizvodnje. Objekt u seljačkom domaćinstvu funkcionalna je cjelina na seljačkom gospodarstvu u kojem se gostima, ovisno o vrsti, pružaju ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka, uobičajenih za kraj u kojem se nalazi seljačko domaćinstvo, iz poljoprivrednih proizvoda pretežito vlastite proizvodnje, usluge smještaja te ostale usluge u funkciji turističke potrošnje. Pod pretežito vlastitom proizvodnjom podrazumijevaju se: 1. poljoprivredni proizvodi proizvedeni na seljačkom domaćinstvu koje pruža ugostiteljske usluge (vlastita proizvodnja), 2. poljoprivredni proizvodi proizvedeni na drugim seljačkim gospodarstvima upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje kupi seljačko domaćinstvo koje pruža ugostiteljske usluge, 3. šumski proizvodi, samoniklo bilje, gljive, puževi, žabe, ribe i drugi vodeni i morski organizmi te divljač, koje član seljačkog domaćinstva ulovi, ubere ili kupi. Proizvodi iz stavka 1. točke 3. ovog članka mogu se naći u prometu seljačkog domaćinstva sukladno posebnim propisima. Proizvodi iz pretežito vlastite proizvodnje moraju biti proizvedeni, ulovljeni, ubrani ili kupljeni u kraju gdje se nalazi seljačko domaćinstvo ili gospodarstvo (domaći poljoprivredni proizvodi). Pod jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u kojem je seljačko domaćinstvo smatra se sve što je pripremljeno na tradicionalan način iz proizvoda iz stavka 3. ovog članka i usluženo gostu na seljačkom domaćinstvu (domaća jela, pića i napici). Pod proizvodima koji ne moraju biti iz pretežito vlastite proizvodnje smatraju se oni koji služe pripremi domaćih jela, pića i napitaka (brašno, riža, margarin, maslac, ulje, sol, svi začini, šećer, med, mineralna voda, čaj, kava i sl.). ŽMEDNAS = Razvrstavanje objekata u seljačkom domaćinstvu Vrsta objekta u seljačkom domaćinstvu određena je ovisno o: vrsti ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu koje se u objektu moraju obvezno pružati, pretežitosti i obveznom minimumu ugostiteljskih usluga, načinu usluživanja te drugim uvjetima propisanim ovim Pravilnikom. Vrste objekata u seljačkom domaćinstvu su: vinotočje/Kušaonica, izletište, soba, apartman, kamp. Žmednas = Vinotočje/Kušaonica i Izletište Vrsta Vinotočje/Kušaonica je objekt u kojem se gostima pripremaju i uslužuju vina i/ili voćna vina i/ili proizvodi od vina i/ili voćnih vina i/ili ostala alkoholna pića i/ili naresci (suhomesnati proizvodi, sirevi i slično) koji se sljubljuju s tim pićima i/ili namazi, za najviše 50 gostiju istodobno. Umjesto naziva Vinotočje/Kušaonica mogu se koristiti nazivi: Vinotočje (uslužuju se pretežito vina i/ili naresci i/ili namazi) ili Kušaonica (uslužuju se pretežito naresci i/ili namazi i/ili pića).Vrsta Izletište je objekt u kojem se gostima pripremaju i uslužuju topla i hladna jela te pića i napici za najviše 50 gostiju istodobno. Vrsta Soba je objekt u kojemu se gostima pružaju usluge smještaja. U vrsti Soba moraju se pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Vrsta Apartman je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja, opremljen tako da gost može sam pripremati i konzumirati hranu. U vrsti Apartman moraju se pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Vrsta Kamp je objekt u kojem se gostima pružaju usluge kampiranja (smještaja na uređenom prostoru na otvorenom – na kamp mjestu i/ili kamp parceli), uz korištenje pokretne opreme za kampiranje, vlastite ili iznajmljene od pružatelja usluga: vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavana), autodomova (kampera), stolova, stolica i slično. U kampu se moraju pružati usluge prehrane, pića i napitaka (doručka ili polupansiona ili pansiona). Pokretna oprema za kampiranje mora održati pokretnost mehanizma i ne smije imati nikakvu stalnu povezanost za teren. Priključci pokretne opreme na infrastrukturu se moraju moći maknuti u svakom trenutku. Na smještajnim jedinicama zabranjeno je samoinicijativno postavljanje: trajnih učvršćivača, ograda, popločenje tla i slično. Na prostoru Kampa mogu se nalaziti i trgovački objekti u funkciji turističke potrošnje, koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno posebnim propisima. Sve vrste objekata moraju ispunjavati opće minimalne uvjete, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Iznimno od odredbi stavka 1. ovog članka, objekt, uz prethodno pribavljene isprave temeljem propisa o zaštiti povijesno-kulturnih dobara, može odgovarajuće odstupiti od minimalnih uvjeta, odnosno uvjeta za kategoriju propisanih ovim Pravilnikom. Ovo odobrenje ne može se dati za propisani modul te u slučaju ako nisu osigurani uvjeti za nesmetanu i potpunu funkcionalnu namjenu objekta. U blizini objekta ili na glavnom ulazu u objekt mora biti vidno istaknuta oznaka izrađena od prirodnog materijala iz kraja u kojem se objekt nalazi (domaći prirodni materijal) s nazivom »seljačko domaćinstvo«, imenom domaćinstva (nije obvezno), propisanim nazivom utvrđene vrste te oznakom kategorije ako se objekt kategorizira. Na ploči iz stavka 1. ovog članka može se istaći: simbol sukladno ponudi i kraju u kojem se nalazi seljačko domaćinstvo, uz naziv Kušaonica i naziv proizvoda koji se pretežito uslužuje (Kušaonica rakije, Kušaonica pršuta, Kušaonica kobasica, Kušaonica sira i slično) te ostale informacije. Ako seljačko domaćinstvo u jednoj građevini ima više objekata iste ili različitih vrsta i kategorija, tada je dovoljno na jednoj ploči istaknuti naziv svake vrste i oznaku svake kategorije. Seljačko domaćinstvo na ploči iz stavka 1. ovog članka te na promidžbenim pločama koje moraju biti od domaćega prirodnog materijala može umjesto naziva seljačko domaćinstvo istaknuti komercijalne nazive agroturizam, seljački turizam i slično. Žmednas = Uređenje, oprema i sigurnost Objekt mora biti uređen i opremljen u skladu s tradicijom kraja u kojem se nalazi. Objekt mora biti uređen i opremljen tako da omogućuje: nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i članova domaćinstva, nesmetan prijenos stvari te odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića. Unutarnje uređenje objekta mora biti bez oštećenja i znakova dotrajalosti, oprema i uređaji u objektu ne smiju biti oštećeni i moraju biti u ispravnom i funkcionalnom stanju. Vanjski izgled objekta mora biti bez oštećenja i znakova dotrajalosti, a okoliš objekta mora biti uređen. Objekt mora stalno raspolagati dovoljnim količinama zdravstveno ispravne vode za piće koja se osigurava priključkom na javni vodovod, a gdje javni vodovod ne postoji, to se mora osigurati na drugi propisani način. Mora biti priključen na javnu električnu mrežu ili na drugi odgovarajući način biti opskrbljen električnom energijom a mora imati osiguranu telefonsku vezu (fiksnu ili mobilnu). U svim prostorijama objekta u kojima borave gosti mora biti osiguran odgovarajući način grijanja prostorija s temperaturom najmanje 18,5°C, uz mogućnost prozračivanja. Žmednas = Propisana čak i visina prostorije Unutarnja visina prostorija i modula (visina od poda do stropa) mora biti najmanje 2,40 m, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Objekt mora imati sanitarni čvor za goste uz prostorije i/ili prostore za usluživanje hrane, pića i napitaka, ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Sanitarni čvor čini: 1. zahod za žene koji se sastoji od: prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina) i predprostorije u kojoj je umivaonik, 2. zahod za muškarce koji se sastoji od: prostorije u kojoj je zahodska školjka (zahodska kabina), predprostorije u kojoj je umivaonik i pisoar. Žmednas = Uvjeti za pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka Seljačko domaćinstvo koje gostima priprema i pruža usluge prehrane, pića i napitaka (doručak, polupansion, pansion, ostala topla i hladna jela, nareske i namaze) mora u blizini objekata imati ugostiteljske sadržaje odgovarajućeg kapaciteta, opremljene i uređene na prikladan način, za pripremu i konzumiranje hrane sukladno ovom Pravilniku. Ugostiteljski sadržaji iz stavka 1. ovog članka jesu: prostorija za pripremu, blagovaonica za usluživanje (prostorija) ili prostor za usluživanje na otvorenom (natkrivena ili nenatkrivena terasa i slično) za objekte u kojima se posluje ljeti. Seljačko domaćinstvo može na otvorenom prostoru ili u prostoriji odnosno zatvorenom prostoru pripremati hranu na tradicionalan način (ražanj, roštilj, peka, gradele, krušna peć, rašlje, kotao i sl.) U seljačkom domaćinstvu ne mogu se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, ako netko od članova domaćinstva boluje ili je obolio od zarazne bolesti određene posebnim propisom ili je duševni bolesnik koji zbog svog stanja ili ponašanja može ometati odnosno ugroziti okolinu. Zdravstveni pregled članova seljačkog domaćinstva u kojem se pružaju usluge prehrane koji neposredno sudjeluju u pružanju usluga prehrane obuhvaća, pored pregleda kojima se utvrđuju oboljenja iz članka 26. ovog Pravilnika i pregled na salmonele i šigele (kliconoštvo) te na parazite: Enterobius (Oxyuris) vermicularis, hvmenolepisnana, Entamoeba histolvtica, Taeniasollium i Lambia intestinalis. Članovi seljačkog domaćinstva dužni su svake godine tijekom rada imati važeću potvrdu od ovlaštene zdravstvene ustanove da nisu evidentirani kao bolesnici iz članka 26. ovog Pravilnika te da nisu evidentirani na kliconoštvo i na parazite iz članka 27. ovog Pravilnika. Vrste Soba, Apartman i Kamp kategoriziraju se u tri kategorije: jedno, dva ili tri sunca. Objekti u seljačkom domaćinstvu kategoriziraju se na temelju propisanih obveznih uvjeta u vezi: usluga, uređenja, opreme, uređaja, održavanja i dr. Objekti u kojima se usluge pružaju ljeti, unutar razdoblja od 1. svibnja do 31. listopada, ne moraju zadovoljiti određene uvjete sukladno prilozima iz stavka 3. ovog članka. |
- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #
(NE)UREDNA KULTIVACIJA
|
ŽNASLOV = Zaboravili na svinje ŽPODNAS = Sasvim sigurno i ova, a slobodno možemo reći, poljoprivredna koalicija, će imati svojih uspona i padova. Očito je da će tu i Pero paziti na Božu, i obratno. Sve u svemu osim što će seljaci imati dva dušobrižnika, imati će i dvostruko povećalo za svaku odluku. Na njima je da vidimo kako će se na selo vraćati ljudi, ili barem ostajati, a i kako će teći isplate poticaja ŽAUTOR = Damir RUKOVANJSKI Nije više Pero, sada Božo. Pero je i dalje ministar, a ministar je i Božo. Gledajući s pozicije običnog hrvatskog čovjeka, seljaka, Božo je nešto važniji, a i Peri su dali da bude i dalje važan. Vrlo jednostavna računica doktora Sanadera. Imao je dva važna. Pa je lijepo uzeo škare razrezao jedno ministarstvo na dva i sada ima dvojicu ministara koji imaju ipak nekakvu težinu na hrvatskom selu. Svima je jasno da je Pero izvisio ali ipak je tu negdje. Bit će zanimljivo promatrati kako će se stvari dalje razvijati. Svaka koalicija je teška i ima svoje svijetle i tamne trenutke. Sasvim sigurno i ova, a slobodno možemo reći, poljoprivredna koalicija, će imati svojih uspona i padova. Očito je da će tu i Pero paziti na Božu, i obratno. Sve u svemu osim što će seljaci imati dva dušobrižnika, imati će i dvostruko povećalo za svaku odluku. Na njima je da vidimo kako će se na selo vraćati ljudi, ili barem ostajati, a i kako će teći isplate poticaja. To je ono što je prvo vidljivo. Za očekivati je da ovo prvo neće u ovom mandatu biti vidljivo jer naši Zagrepčani, Osječani, Riječani i Spličani baš ne jure tako lako na selo. A vjerojatno je da će Sanader paziti da barem u prvoj godini mandata lova na račune seljaka sjeda na vrijeme. Ovih dana stupio je na snagu pravilnik o ugostiteljskoj djelatnosti na seljačkim gospodarstvima. Svi su čekali nešto epohalno. Reklo bi se tresla se brda, rodio se miš. A ono smo komotno mogli uživati u seljačkim gospodarstvima i po starom pravilniku. Jako je važno kakvi će biti toaleti, kolika visina do plafona, a i neizmjerno je važno da u kampovima može biti mobitel, umjesto stabilnog telefona što je propisivao dosadašnji pravilnik. Normalno, riječ je o pravilniku koji stalno nešto brani, a o tome kako pomoći ljudima koji se žele baviti takvim poslom u svom vinogradu, imanju ili štali će se valjda govoriti kasnije. I za očekivati je da netko povuče pitanje kako naše građane informirati o takvim destinacijama, kako putničke agencije stimulirati da se angažiraju na takvim poslovima. Odnosno, kako krajnjem korisniku dati što je moguću cijenu, a da država uz pomoć svoga aparata subvencionira agencijama i seljacima stimulativne cijene aranžmana. U Austriji su svaku novu destinaciju pomogli tako da su oslobodili poreza prvih pet godina takva domaćinstva, a i za svakog gosta dobivali su i do 40 posto subvencije na razliku u cijeni. I tamo je normalno da svaka nova destinacija koja se pojavi na selu prvih godina bude puna. Zadovoljni gosti, a još zadovoljniji i domaćini. No, na kome je sada taj potez. Na ministarstvu turizma, regionalnog razvoja, poljoprivrede, gospodarstva? To je jako teško u Hrvatskoj reći. Kako god se kunili u seoski turizam još uvijek ga nismo smjestili na jedno mjesto, već se trči iz jednog sivila u drugo. Kako je ustoličen novi, stari ministar, očekivalo se barem nekakvo priopćenje, ili nekakva naznaka kako bi se riješio problem kukuruza i svinjogojstva. No, svi šute kao zaliveni. Nešto snažni u izjavama nisu ni Pero ni Božo bili ni prije izbora. Očito su vremena pšeničnih afera i ljetnih pšeničnih stresova iza nas. Narednih godina je vjerojatno da bi veliki problem trebale biti kukuruz i svinje. I ne bi se trebalo čuditi ako bi baš to bio kamen spoticanja, na kojima bi pomogli padati i ministri, a i Vlade. Ovo ludovanje cijena kukuruza i pad cijena svinja doslovce će izluditi naše stočare. Izlaza gotovo da se ne vidi. A što je najgore nitko ni ne nudi rješenja. O tome svi šute. Novinari tu i tamo podsjete na ovaj problem, ali sada nekako šute i seljačke organizacije. Laslo i Zdravčević su se očito povukli i više ništa ne govore dok ih se ne pita, a Hrvatski seljački savez se očito mora malo reorganizirati jer sada su na vlasti pa nije lako samo tako vriskati u medijima kao do sada. Iako se još uvijek nije do kraja odlučilo tko su pomoćnici, tajnici i slično nitko ništa ne govori što će biti s Darkom Grivičićem, vođom Hrvatskog seljačkog saveza. U vrijeme koalicije prije osam godina tadašnji tajnik saveza Krešimir Kuterovac postao je pomoćnik ministra i ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra. Za ne vjerovati je da bi i Kuterovac koji doduše danas odlično egzistira u Agrokoru, a i Grivičić, mogli ostati postrane. |
- 21:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #
24.01.2008., četvrtak
HRVARSKI AGRAR – POGLED IZNUTRA
|
Ovim osvrtom željela bih opisati stanje u hrvatskom agraru onako kako ja to vidim kao osoba koja se time bavi kao osnovnom djelatnošću. Iskreno, pod kapu mi je onih kao g.Bilić iz zadnje emisije“ Poslovni klub“ ,koji zastupa stranu prerađivačke industrije i beskonačno zahtjeva samo jeftinu sirovinu.Izuzetno zanimljivo bilo čuti njegovo viđenje naše domače poljoprivrede.Usporedbe sa Njemačkom i Francuskom svakako su na mjestu , ali prema tome bi isto tako trebali težiti da u narednim godinama sagradimo jedan Airbus pa i Wolkswagen u našoj malenoj Hrvatskoj.Kad već govorimo o Francuskoj, njihovi poljoprivredni proizvođači zaštićeni valjda najbolje na svijetu i to već dugi niz desetljeća! U mome kraju prije par godina gostovali su učenici jedne srednje poljoprivredne škole iz Francuske koji nakon tjedna svog boravka u obiteljima seljaka bili upitani što misle o našoj poljoprivredi.Dječja usta govore istinu – sjećate se toga? Pa rečeno nam je da po njihovom viđenju država Hrvatska vrlo slabo potpomaže svoje seljake.Kod njih , kažu oni , samo trebaš izraziti zelju se baviti tim poslom, a sve ostalo napravi država.Kod nas su seljaci prepušteni sami sebi. Kad već volimo pričati o sjevernim zemljama zašto onda ne bismo kazali da jedno finsko poljoprivredno gospodarstvo , primjera radi , 40 posto svojih ukupnih prihoda dobije od izravne prodaje proizvoda prerađivačkoj industriji a 60 posto od poticaja.Kod nas taj odnos u mljekarstvu 0,65 lipa na 1,78 osnovne cijene plus 650 kn po kravi godišnje minus 140 kn po toj istoj kravi godišnje za selekcijsku službu plus još nešto novca za hranidbene kulture po hektaru.I to bi bila sva usporedba sa sjevernima zemljama. Svidjela se meni i izjava da može se obraditi jedan hektar za 2 tisuće kuna.Dotični gospodin to valjda ne radi pa tako ne zna da jučerašnja maloprodajna cijena mineralnog gnojiva recimo, 7-20-30 , iznosi najmanje 2850 kn po toni , a litra plavog dizela 4,58.A što jedno gospodarstvo ima toliko parcela koliko i rali da i ne govorimo.Pa nisu seljaci tome krivi što zakon o nasljeđivanju još uvijek dozvoljava cijepanje svake parcele na broj nasljednika ma koliko ih bilo? To kao da mljekara bi trebala svakih 1000 litara otkupljenog mlijeka prerađivati u posebnoj hali.Te stvari da se srede potrebno je nekoliko desetljeća , a ako niste znali, da i nađete kojim slučajem zamjenu zemljišta sa svojim poljskim susjedom, u gruntovnici za to morate debelo platiti , iako na terenu u suštini nemate nikakva prometa nekretnina. A kad već o prerađivačkoj industriji riječ pa malo i ja sad kao laik i potrošač iznesem svoje viđenje.Aktualno upravo sad povećanje cijena mliječnih proizvoda po Vama izazvano rastom cijena repromaterijala. Sad, nova cijena za sirovo mlijeko veća je samo 10 posto i još je niste platili. Cijena maslaca u maloprodaji već je porasla 40 posto, mlijeka nema ispod 5,50 kn, tvrdi sirevi skuplji su barem20 posto , jedno ne znam za fermentirane proizvode. Tu ja nešto ne razumijem. Ako Vas tako boli svaki mali rast inputa zašto seljak mora pet ( PET!) godina šutke gledati kako njegove inpute povećavaju se i do 100 pa i vise posto i šutjeti da biste vi bili konkurentni ( čitaj – imali extra-profite)! Osjemenjivanje krave sjemenom elitnog bika koštalo je 2003 godine 140 kn, sada je to 280, a tako praktično i sve ostalo.I seljaci koriste energente za svoj rad , stroj za dojenje im radi na struju, toplu vodu u velikim količinama im zagrijava bojler , sve potrebne stvari za svoju proizvodnju moraju dovesti do svoga gospodarstva kao i predati svoj proizvod, da ne nabrajam ovdje dalje sve kalkulacije jedne proizvodnje ,ovisne o inputima kao i svaka druga.Međutim, seljaku je cijena fiksna za njegovu robu bez obzira što se dešava sa njegovim inputom. Znate li vi da jedna od prvosagrađenih mliječnih farmi u 2002 godini upravo je ovih dana propala zbog nemogućnosti podnijeti sve te povećane troškove u svome poslovanju? Samo pričate o povećanju efikasnosti i ne govorite što to nosi jednom seljaku , gdje je dvoznamenkasti rast amortizacije, troškova poslovanja a sve zahvaljujući nemilosrdnom iskorištavanju životinja i skraćenju njihova radna vijeka. Da li ste unaprijed pobrinuli da stvari poput genetske slike njegova stada u korelaciji sa današnjim zahtjevima proizvodnje , a to je ono na što on nema utjecaja i automatski bi trebao imati kao i njegovi kolege u inozemstvu? Da li ste omogućili u prijašnjim godinama da ima akumulaciju kapitala , a koja usput rečeno dozvoljava seljaku iz puno nama primjerenije za usporedbu Austrije ( ja ipak ne toliki megaloman kao Vi) kupiti robota za mužnju za gotovinu i to na farmi sa 30 krava-simentalki? Dokle Vi ,stručnjaci iz drugih djelatnosti , budete diktirale sto treba hrvatski agrar , a da niste pošteno ni zavirili unutra. A i zašto bi – fuj, smrdi Biro Zinaida |
- 11:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #
18.01.2008., petak
nas = GRANIČARSKI ŠKOTSKI OVČAR , ILI U HRVATSKOJ POZNATIJI KAO BORDER COLLIE PLIJENI IZUZETNOM AKTIVNOŠĆU
|
Izuzetan pastirski pas Ovaj pas voli raditi, brzo uči. Vrlo je privržen svome vodiču i obitelji. On je inteligentan, oprezan, oštrouman, živahan, veseo, hrabar i odlučan Originalni naziv ove engleske pasmine je BORDER COLLIE i pripada 1.FCI skupini. To treba biti dobro proporcionalan pas, pri čemu elegancija vanjskih linija pokazuje kvalitetu, uglađenost i potpunu harmoniju povezanu s dovoljno supstance, pri čemu postoji dojam da je pas sposoban za dugotrajan rad. Priznate su dvije varijante dlake, jedna srednje duga i jedna kratka. Kod obje vrste pokrovna dlaka srednje građe, poddlaka meka i gusta, što osigurava zaštitu border kolija od lošeg vremena. Kod srednje duge dlake bogata odlakanost čini ovratnik, hlače i zastavice. Dlaka treba biti kratka i polegla na licu, ušima, prednjim nogama (izuzetak zastavica) i zadnjim nogama od skočnog zgloba do zemlje. Dozvoljeno je mnoštvo boja, pri čemu bijela ne treba prevladavati. Ovaj pas voli raditi, brzo uči. Vrlo je privržen svome vodiču i obitelji. On je inteligentan, oprezan, oštrouman, živahan, veseo, hrabar i odlučan. Granični škotski ovčar je poznat u svijetu po svojoj izuzetnoj inteligenciji i svojoj želji da ugodi. Brzo uči nove naredbe i skoro svaki ima prirodnu sklonost za čuvanje ovaca. Granični škotski ovčar će se radosno ophoditi s drugim psima, kućnim ljubimcima i djecom pod uvjetom da se s njim puno vježba i da mu se pruži dovoljno aktivnosti kako bi ga se zaokupilo.Ukoliko nema dovoljno aktivnosti, on će se sam zaposliti, što može biti i lovljenje vaše djece. Nezaposleni graničarski ovčar može se ponašati izuzetno loše, čak i agresivno. Fizičke vježbe nisu dovoljne za ovu pasminu. Oni žele raditi i moraju raditi i to tijelom i umom izvršavajući razne zadatke. Nije iznenađujuće da su granični škotski ovčari među prvima na natjecanjima u raznim sportskim aktivnostima kao što su natjecanja u agitilyju, poslušnosti, fly-ballu i natjecanja za pastirske pse. Oni su perfekcionisti sa stalnom željom za ugađanjem. Ova pasmina će se osjećati dobro u psećoj kućici pod uvjetom da ima dnevno dovoljno aktivnosti i ako je puno sa svojim vodičem. Za one koji žele postići visoke rezultate na natjecanjima za pse granični je škotski ovčar Božji dar. Seljaci će također biti sretni s graničnim škotskim ovčarom, koji će obavljati poslove za koje su uzgojeni. Oni nisu idealni kućni ljubimci. Nasljedne bolesti oka kao što su progresivna atrofija mrežnice i CEA, zatim displazija kukova i u posve ili pretežno bijelih primjeraka urođena gluhoća. U novije vrijeme sve je veći broj bordera s epilepsijom žautor = tekst i snimci: V.VORIH ŽNASLOV = Povijest i uzgajivačnice Potječe od srednjovjekovnih britanskih pasa za čuvanje stada (collie), a u novije vrijeme posebno je uzgajan u graničnom području između Škotske i Engleske, nazvanoj granična grofovija. To je izvrstan vodič stada, otporan, vješt i neumoran ovčarski pas koji je sposoban svladati bilo koju vrstu stoke. Za bordera kažu kako može očima hipnotizirati stoku. Puzeći se prikrada i skameni životinje na mjestu svojim intenzivnim zurenjem. Spada među pasmine koje se daju najbolje trenirati, a također služi kao pas za otkrivanje narkotika i eksplozivnih naprava. Vrlo često je odličan izvođač vježbi poslušnosti, agilitiya, natjecanja u hvatanju frizbija, flyballa i raznih trikova. Borderi također obavljaju policijski posao, traže i spašavaju ljude, a neki su vrlo uspješno obučeni kao psi vodiči slijepih. O pasmini se od 1906. brine International Sheepdog Society (ISDS), a Kennel Club je priznaje 1976. Valja istaći i neke od najpoznatijih hrvatskih uzgajivačnica gdje možete dobiti i više informacija o toj pasmini. To su Astraia, odnonsno Linda Bednjanec, Nova cesta 70,Zagreb, zatim Mawlch , Alen Mareković, Zelengaj 45/1, Zagreb. Tu je i uzgajivačnica Branka Šimića – Čampija, Bartolovi Dvori, Stari Pavljani 2, 43 000 Bjelovar, zatim Petrovi Dvori, Petar Malija, Jovača 3, 43226 Veliko Trojstvo, a ističemo i slovenski Flaeth, Maša Bajc, Hrašće 149, 6230 Postojna, Slovenija Žautor = D.A. IZDVOJENO IZ STANDARDA Lubanja: Prilično široka lubanja, zatiljna kost nije izražena. Stop: Jako izražen. Nosna gljiva: Crna; izuzetak kod smeđeg ili pasa boje čokolade, gdje smije biti smeđe boje. Kod plavih pasa treba biti boje škriljca. Nosnice dobro razvijene. Njuška: Vilice se sužavaju prema nosu, srednje snažne. Obrazi:Nisu ni puni, ni zaobljeni. Oči: Daleko jedno od drugog postavljeno, ovalne, srednje velike i smeđe boje, izuzetak kod blue merl varijante gdje jedno ili oba djelomično ili potpuno smiju biti plava. Izraz blag, oprezan, živahan i inteligentan. Uši: Srednje veličine i građe, daleko jedno od drugog, uspravno ili poluuspravno nošene, izrazito pokretne. Grudi: Duboke i prilično široke. Dobro prekrivena rebra. Slabine: Mišićave, ali ne uzdignute. Sapi: Široke i mišićave, gledano sa strane ljupko se produžavaju prema korijenu repa. Rep: Srednje dug, posljednjim kralješkom dopire najmanje do skočnog zgloba, nisko usađen, dobro odlakan s jednim zavojem na gore na kraju, koji zaokružuje ugodnu vanjsku liniju i harmoničnost psa. U akciji rep smije biti nešto više nošen, ali ne iznad linije leđa. Prednje noge:Gledano od naprijed paralelne, došaplja gledana sa strane blago kosa. Kosti snažne, ali ne grube. Lopatice postavljene dobro unazad, laktovi čvrsto priliježu uz tijelo. Šape: Ovalne, jastučići dobro ispunjeni, snažne i zdrave. Prsti zaobljeni, spojeni, nokti kratki i snažni. Stražnje noge: Bedre duge, snažne i mišićave. Dobro zaobljeno koljeno. Snažan, nisko postavljen skočni zglob. Od skočnog zgloba do zemlje jake kosti. Gledano odozada stražnje noge su paralelne. Kretanje: Mora biti slobodno, tečno i neumorno, pri čemu se šape malo podižu, tako se pas prikrada i može se kretati velikom brzinom. Visina: Idealna visina za mužjaka je 53 cm, dok su ženke nešto |
- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #
ORNITOLOGIJA - Sparivanje kanarinaca
|
Sparivanjem mladog mužijaka sa starom ženkom dobija se više muških nego ženskih kanarinaca koji imaju odlike oca. Odrastao mužijak sparen sa odraslom ženkom daju kanarince oba spola , koji imaju odlike oba roditelja. - Stari mužijak i mlada ženka izvode na svijet više ženskih nego muških kanarinaca koji imaju odlike majke. Sparivanjem dva mlada primjerka dobijaju se kanarinci oba spola, koji liče na svoje babe i dede (roditelje oba svoja roditelja). Ako u jednom gnijezdu sa 4 do 5 ptica prevladavaju ženke, kad odrastu oni će biti izvanredne majke. Ovo pravilo važi i kad je broj muških i ženskih ptica isti. Po sada važećim pravilima Međunarodne ornitološke organizacije(C.O.M-Confederation Mondiale Ornitologique) kanarinci se dijele na :kanarince boje, pjesme , stasa i simetričnog crteža. Kanarince boje dijelimo na lipohtome I meleninske. Nasljednom osobinom smatramo sposobnost očuvanja određenih osobina i znakova iz generacije na generaciju, ako se roditelji i njihovo potomstvo uzgajaju slično i u sličnim uvjetima. - Nasljednost je na taj način nerazdvojno povezana sa procesom razmnožavanja, a razmnožavanje s diobom stanice, njenom građom i funkcijom. - Sposobnosti se pri razmnožavanju prenose od roditelja na potomstvo, na osnovu kojih se mogu razviti određeni znaci i osobine ako su vanjski činitelji odgovarajući kao na primjer: toplina, vlažnost zraka, svijetlo, hrana itd. - Znaci i osobine su uvjetovani i stvoreni s jednim ili više parova darovitosti. Jedna od darovitosti dolazi uvijek od oca, a druga od majke. Spolno vezano nasljeđivanje se zove zato što se osobine koje se prenose dalje na rod nalaze u genima (spolnim stanicama). Pošto se spolne stanice vezuju uz mužjaka dva puta, a kod ženke samo jednom i osobine tj. nasljednost koja je vezana za spol prenosi se mužjakom dva puta, a sa ženkom jedan put. Crni mužjak može biti po krvi cimetni i razrijeđeno cimetni (izabela), te kao takav može prenositi cimetne i izabela melanin vrste. Crna ili bilo koja druga melanin ženka spolno vezana ne može biti nikada krivo podijeljena, jer takve ženke imaju jedan gen, odnosno imaju svaku osobinu samo po jedan put. I neke boje su spolno vezane kao na primjer smeđa. Smeđu boju melanin ženka ne može naslijediti od majke, a niti je prenijeti na kćeri, dobije je preko oca, a prenosi je samo na sinove. Dominantne osobine melanin kanarinaca su: crni melanin nad cimetom, gusti nad razriješenim i melanin nad lipohromom ŽAUTOR = T.U.S. |
- 16:13 - Komentari (1) - Isprintaj - #
GOLUBARSTVO - Nije svaki golubinjak za svaku vrstu golubova
|
Visoko postavljeni golubarnik sa slobodnim poletištem nije pogodan za uzgoj rimskih golubova, bagdeta i drugih teških rasa. U duboko uvučenom golubarniku između visokih kuća ne treba uzgajati prevrtače Pri odabiru rasa treba znati da mnoge rase ukrasnih golubova kao i golubovi letača i prevrtača podjednako dolaze u obzir za zabavu i razonodu, ali, isto tako i za izložbe i sportska takmičenja. Prema tome, odgajivaču početniku je omogućeno da se lakše odluči za vrstu koju će odgajati. Me|utim, ne smijemo izgubiti iz vida da veći izgled za uspjeh ima onaj koji se odluči za odgajanje jedne rase. Početnici najčešće prave greške kada se odluče da nabave razne rase, koje iziskuju različitu njegu. Oni vjeruju da ograničavanje samo na jednu rasu neće donijeti onu radost i uspjehe koje bi pružilo držanje više rasa, i ono najbitnije- ime iskusnog odgajivača. Za početnike je isto tako bitno da odabere samo jednu rasu i, po mogućnosti, samo jednu ili najviše dvije srodne boje... To je iz razloga što kod nekih rasa ima grla srodnih odnosa podudarnih boja, koje ne samo što se mogu bez dvoumljenja držati u jednom kavezu, nego je vrlo često i od koristi posjedovati grla obje podudarne boje, kako bi se parenjem dobijao podmladak (bilo jedne ili druge srodne boje). Npr., boja bijelog karijera poboljšava se uvođenjem u zapat crnog ili vugastog karijera. Kod mnogih rasa uobičajno je da se sparuju grla crvene i žute boje, da bi žuta boja u potomstvu bila intenzivnija, a crvena življa i vatrenija. Ko želi da se bavi odgajivanjem iz čisto privrednih razloga treba da odabere odgovarajuće rase za meso. To su prije svega: koburška ševa, golub cestar, pismonoša ili neka rasa džinovskih golubova ili golubova kokošara. Ljubitelji koji se žele baviti odgajanjem sportskih golubova, trebaju odaberati jednu rasu golubova letača ili golubova prevrtača. Odgajivači koji žele držati golubove iz hobija ili zbog njihove ljepote, treba da se povode isključivo za svojim ukusom. Žmednas = Važnost položaja golubarnika Pri izboru rasa važnu ulogu ima i položaj golubarnika. Visoko postavljeni golubarnik sa slobodnim poletištem nije pogodan za uzgoj rimskih golubova, bagdeta i drugih teških rasa. U duboko uvučenom golubarniku između visokih kuća ne treba uzgajati prevrtače ili njivske golubove, koji rado idu u polje. Ima rasa golubova koje se teško odgajaju, jer su vrlo osjetljivi pa su zbog toga veoma skupi. Prema tome, početnici, ne odabirite ovu rasu jer je za njeno odgajanje potrebno veće odgajivačko i tehničko iskustvo. Veliki je promašaj ako početnik nabavi anadolijskog galebića ili engleskog galebića. To su rase za već iskusne golubare. Početnik treba svoju ljubav okušati sa rasama koje se lako gaje. U slučaju da se početnik odluči da u jednom golubarniku gaji dvije rase, onda treba da odabere primjerke rasa slične veličine, i još više rase koje unekoliko odgovaraju općim obilježjima svoje rase jedna drugoj. Zajedno se npr. mogu držati lepezani i golub parokaš, koburška ševa i golub štraser ili rimski golub i golub dupljaš. Da bih bolje odabrli rasu preporučljivo je da početnik ode na nekoliko izložbi golubova. Tu će imati priliku, ne samo da vidi veliki izbor rasa, nego i da razgovara sa iskusnim golubarima, kao i sa onima koji su lično zainterisirani za prodaju izloženih golubova. Žautor = D.P. |
- 16:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #
17.01.2008., četvrtak
Objekti za ovce
|
Žnadnas = OVČARSTVO ŽNASLOV = Štale koje odgovaraju hrvatskom ovčarstvu Žpodnas = Polumontažne štale veličine do 500 četvornih metara na područjima s mogučnosti ispaše i proizvodnje voluminozne hrane budućnost su hrvatskog ovčarstva i njima bi trebalo doslovce načičkati područja Dalmatinske zagore, Like i Gorskog kotara Poluotvorena štala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri čemu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagođena okolnim objektima i stanju na terenu je ona koja bi odgovarala hrvatskim klimatskim uvjetima, posebice u područjima Dalmatinske zagore, Like i Gorskog kotara. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, istočna i sjeverna strana zatvorene sa dugačkim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Južna strana bila bi potpuno otvorena, zagrađena na 1,5 m visine montažnim materijalom radi sprečavanja izlaza ovaca, a do vrha su po potrebi specijalne mreže koje sprečavaju direktan prodor sunčevih zraka i negativan utjecaj vjetrova. Na istočnoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladištenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istočnog pročelja farme. Izgnojavanje bi se vršilo traktorskom daskom ili posebnim lakomanevrirajućim strojem, ili ručno kod farmi manjeg kapaciteta.. Štala treba biti veličine 200-500 m2 prostora ovisno o veličini stada.. Dimenzije: dužina 25 m, širina 20 m, visina do oluka 3 m. Štala se sastoji od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je žlijeb-samo veće štale. Na južnoj i sjevernoj strani krova također će biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a štala pokrita sendvič (panel) pločama debljine 3 cm. Da bi se omogućio odvod vrućine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugrađen otvor za protok zraka, te mora biti natkrit. Ovaj je tekst potkrijepljen programima koji su izrađeni za potrebe razvoja stočarstva u našim primorskim županijama s tradicijom stočarske, odnosno ovčarske proizvodnje. I prema sudu mnogih stručnjaka upravo su takve ovčarske farme hrvatska budučnost. Unutrašnjost štale treba biti podijeljena na dva djela između kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa južne strane jasala prostor za smještaj ovaca koji se pregrađuje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veličini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom. Žmednas = Osigurati oranice, pašnjake i silose Stočar uzgajivač treba osigurati oranice, pašnjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu. Uz prostor za stoku, u staji se može urediti izmuzište i spremnik koncentrirane stočne hrane. Staja za ovce (ovčarnik) iznimno je važan ekološki činitelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se janjenje i odgoj janjadi, tov, mužnja, šišanje, ..., pa objekti u svemu tomu moraju omogućiti maksimalnu proizvodnost. Ovčarnik mora biti od čvrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve ovaca. Budući da ovca ne traži veliki komfor i skupa rješenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojeći prilagoditi uvjetima držanja ovaca. Po ovci je potrebno od 1,2 do 1,5 četvorna metra podne površine, 0,5 po janjetu i od 2 do 4 četvorna metra po ovnu. Ovčarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za janjenje koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. Ovnovi su cijelu godinu s ovcama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od ovaca kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani ovčarnika, odmah do hranidbenog hodnika smješta se sijeno i slama, a uz ovčarnike su predviđeni ispusti za ovce, najčešće na južnoj strani u skladu s terenom i klimom. Žmednas = Temelj hranidbe voluminozna krma Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (paši). Kada ona neće moći namiriti potrebe, obroci će sadržavati određene količine krepke krme (kukuruza, zobi i ječma). Na ovom području pašno razdoblje traje čitavu godinu, uz uvjet pregona ovaca u 7 i 8 mjesecu na Velebit ili Liku. Još je kritično razdoblje 120 dana u zimskom periodu, kad se smanjuje izdašnost krških pašnjaka, pa je potrebna dohrana ovaca sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminsko-mineralnim preparatima. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja ovcama se dnevno daje u prosjeku 300 g koncentratnih krmiva (prekrupe zobi i ječma uz dodatak vitaminsko-mineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije ovce se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Količine ovise o kondiciji ovaca i broju janjadi po ovci. Janjad se hrani za rasplod i tovi do težine od 24 do 28 kg. Na tržište se iznose u dobi od 3 do 5 mjeseci. Janjad siše po volji do 60 dana. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za janjad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po janjetu potroši 20 kg koncentrata, 20 do 25 kg sijena i oko 210 kg paše. Ovnovi se hrane na dobroj paši i sijenu po volji, 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,5 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese. Osnovno stado će se sastojati od rasplodnih ovaca domaće pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene domaće ovce i odraslih ovnova. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci mogli koristiti ovnovi drugih mesnih pasmina, a janjad F-1 križanci dalje bi se koristili za tov i klanje. Tehnološki proces proizvodnje ovčjeg mesa i mlijeka obuhvaća sljedeća razdoblja: pripust, janjenje, laktaciju, tov janjadi i suhostaj ili priprema za sljedeće janjenje i laktaciju. Ovčarska proizvodnja (mesa i mlijeka) počinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, ovce se pripuštaju jednom godišnje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, poželjan je raniji pripust, odnosno janjenje (od prosinca do veljače), jer tada ojanjene ovce imaju veću proizvodnost mlijeka od kasnije ojanjenih. Ako se proizvodi janjad, najbolji je pripust s janjenjem krajem zime ili početkom proljeća, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pašni tov janjadi, koji daje meso najbolje kakvoće. Žautor = M.GRBAVICA |
- 13:57 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Svinje na prostirci
|
Žnadnas = SVINJOGOJSTVO ŽNASLOV = Prihvatljivije držanje na prostirci Žpodnas = Potrebno je osigurati dnevnu količinu slame od 0,8 kg u početku tova do 1,5 kg na kraju tova Najrašireniji način držanja svinja u tovu u Hrvatskoj jest na punom podu i polurešetkastom podu, uz čiju primjenu se proizvodi velika količina gnojovke i znatnije onečišćava okoliš sa štetnim plinovima. U sustavu držanja svinja na dubokoj prostirci svinje se mogu držati u većim skupinama od 40 do 50 svinja, a za njegovu primjenu potrebno je osigurati dnevnu količinu slame od 0,8 kg u početku tova do 1,5 kg na kraju tova. U Hrvatskoj postoje dvije farme u Slavoniji u kojima je provedeno istraživanje. Kod ovoga načina držanja svinja ne proizvodi se gnojovka nego kruti stajski gnoj kojim se smanjuje upotreba mineralnih gnojiva, povećava prirod kukuruza i smanjuju troškovi izgradnje i opreme u tovilištu. Prema vlastitom istraživanju (1996.) ukupna cijena ulaganja po m2 tovilišta s dubokom prostirkom niža je za 30 % (615 DEM/m2 polurešetkasti pod : 468 DEM/m2 duboka prostirka). Prednost duboke prostirke u tovu svinja jest manje onečišćavanje okoliša zbog niže potrošnje vode i manje proizvodnje gnojovke. Istraživanja su provedena uz pomoć farmera i suradnika na projektu pod kontrolom glavnog istraživača. U ovom slučaju je to Prof. dr. sc. Zvonimir Uremović koji je i izanalizirao profitabilnost svinjogojstve proizvodnje za potrebe projekta ekološki prihvatljivog svinjogojstva na obiteljskim gospodarstvima Veća profitabilnost sistema držanja na dubokoj prostirci proizlazi: - zbog niže potrošnje vode i na taj način manje proizvodnje gnojovke za 14,5 do 32,5 %, - niže potrošnje skupih mineralnih gnojiva u proizvodnji kukuruza i zbog poboljšanja plodnosti tla zbog unošenja većih količina humusa, - zbog niže potrošnje hrane po kg prirasta u prosjeku za 7,4 % u odnosu na prosječan utrošak hrane u tovu svinja na punom i polurešetkastom podu, - zbog nižih troškova gradnje i opreme po m2 prostora u tovilištu za 31 % u odnosu na polurešetkasti pod /ne treba ventilacija, manje hranilica, ne trebaju skupe rešetke itd.) Veća profitabilnost primjene hranilica za vlažnu hranidbu u odnosu na hranilice za suhu hranidbu svinja u tovu posljedica je: - većih dnevnih prirasta za 12 %, - nižeg utroška hrane po kg prirasta za 3 %, - znatnije uštede vode za 36 %, - niže količine gnojovke i manjih troškova transporta gnojovke i izgradnje jame za gnojnicu. Na temelju rezultata ekonomske analize proizlazi da je sustav držanja svinja u tovu na dubokoj prostirci najpogodniji sustav držanja svinja s motrišta manjeg onečišćavanja čovjekova okoliša i niže potrošnje vode po tovljeniku (najniži sadržaj organskih tvari u otpadnim tvarima i niža potrošnja vode za 14,5 do 32,5 %). Primjenjivost mu se povećava s mogućnošću ugradnje i u postojeće objekte u farmi uz niže troškove adaptacije. Rezultati istraživanja o utjecaju vrste hranilica na proizvodne rezultate i potrošnju vode pokazuju da hranilice za vlažnu ishranu treba više uključiti u naša tovilišta i na taj način povećati ekonomičnost proizvodnje i učiniti svinjogojstvo ekološki prihvatljivim. Primjenjivost rezultata dobivenih istraživanjem može biti vrlo velika naročito u području Slavonije i Baranje gdje postoje uvjeti za uzgoj svinja i proizvodnju slame, kao i potreba da se obnovi ratom uništeno svinjogojstvo. Žautor = D.D |
- 11:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #
16.01.2008., srijeda
Stare imovinske kartice Pankretića, Čobankovića, Polančeca, Friščića i Adlešićke
|
Dužnosnik Ime: BOŽIDAR Prezime: PANKRETIĆ Zvanje: dipl. ing. agronomije Plaća: 16.293,94 KN Stranačka pripadnost: HSS Prebivalište: VRBOVEC Bračni status: OŽENJEN Broj djece: 2 Stručna sprema: mr. sc. Dužnost I. Dužnost: 2.2. Zastupnik u Hrvatskom saboru Institucija: HRVATSKI SABOR Sjedište ureda: ZAGREB Početak mandata: 2003-12-23 Faks u uredu: 01/4569-323 Telefon u uredu: 01/4569-484 Ulica i kućni broj: TRG SV. MARKA 6 Službeni email: odbpoljo@sabor.hr Nekretnine Nekretnina: KUĆA Površina: 200 m2 Lokacija: VRBOVEC Vrijednost: 700.000,00 KN Nekretnina: ORANICE Površina: 5,5 ha Lokacija: DIJANEŠ Vrijednost: 55.000,00 KN Nekretnina: ŠUME Površina: 0,75 ha Lokacija: DIJANEŠ Vrijednost: 10.000,00 KN Nekretnina: VINOGRAD Površina: 0,2 ha Lokacija: DIJANEŠ Vrijednost: 10.000,00 KN Pokretnine Vrsta: TERENSKO VOZILO Marka: NISSAN TERRANO Godina proizvodnje: 1997. Vrijednost: 90.000,00 KN Vrsta: GLISER Marka: GLASTRON SSV 164 SP Godina proizvodnje: 1985. Vrijednost: 13.000,00 KN Ostale pokretnine Vrijedost: 147.200,00 KN Članstvo u upravi ili nadzornim odborima/tijelima Naziv trgovačkog društva: HRVATSKE ŠUME Sjedište: ZAGREB, LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2 Članstvo: 20. 4. 2000., NOVO: 10. 2. 2004. god. Napomena Napomena: IZJAVA: KUĆA - OSOBNA IMOVINA, STEČENA ZAJEDNIČKIM INVESTICIJAMA S RODITELJIMA; ORANICE, ŠUME, VINOGRAD - OSOBNA IMOVINA, STEČENA NASLJEDSTVOM; NISSAN TERRANO - OSOBNA IMOVINA, STEČENA NASLJEDSTVOM; GLISER - OSOBNA IMOVINA, STEČENA KUPNJOM; TOYOTA YARIS - IMOVINA BRAČNOG DRUGA, STEČENA ZAJEDNIČKIM INVESTICIJAMA S RODITELJIMA Dužnosnik Ime: PETAR Prezime: ČOBANKOVIĆ Zvanje: dipl. ing. agronomije Plaća: 17.659,85 KN Stranačka pripadnost: HDZ Prebivalište: ILOK Bračni status: OŽENJEN Broj djece: 5 Boravište: ILOK Stručna sprema: VSS Dužnost I. Dužnost: 3.2. Ministar Institucija: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA Sjedište ureda: ZAGREB Početak mandata: 2003-12-23 Faks u uredu: 01/6109-200 Telefon u uredu: 01/6106-200 Ulica i kućni broj: ULICA GRADA VUKOVARA 78 Službeni email: cobankovic@mps.hr Nekretnine Nekretnina: VINOGRAD Površina: 6,5 ha Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: VOĆNJAK Površina: 2,0 ha Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: ORANICA Površina: 1,5 ha Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: OBITELJSKA KUĆA Površina: 130 m2 Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Teret: HIPOTEKA Pokretnine Vrsta: OSOBNI AUTOMOBIL Marka: MAZDA 323 Godina proizvodnje: 1998. Vrsta: OSOBNI AUTOMOBIL Marka: CITROEN C5 Godina proizvodnje: 2004. Vrijednost: 18.000 EUR Leasing: KREDIT Udjeli u trgovačkim društvima Naziv: PIF SUNCE % udjela/broj dionica: PROGNANIČKI PAKET Članstvo u upravi ili nadzornim odborima/tijelima Naziv trgovačkog društva: CROATIA OSIGURANJE d.d. Sjedište: ZAGREB, TRG BANA J. JELAČIĆA 13 Članstvo: 2004. Naknada: NE Naziv trgovačkog društva: HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Sjedište: ZAGREB, STROSSMAYEROV TRG 9 Članstvo: 2004. Naknada: NE Naziv trgovačkog društva: ČLAN UPRAVNOG ODBORA FONDA ZA RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE Naknada: NE Naziv trgovačkog društva: ČLAN UPRAVNOG ODBORA FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ RH Naknada: NE Naziv trgovačkog društva: ČLAN UPRAVNOG ODBORA HRVATSKOG FONDA ZA PRIVATIZACIJU Naknada: NE Napomena Napomena: IZJAVA: IMOVINA STEČENA NASLJEDSTVOM, OSOBNIM PRIMANJIMA I KREDITIMA; ZASTUPA VLADU RH U SKUPŠTINI HRVATSKIH ŠUMA; ZASTUPA VLADU RH U GLAVNOJ SKUPŠTINI NACIONALNE VELETRŽNICE d.d.; ZASTUPA VLADU RH U SKUPŠTINI REGIONALNE VELETRŽNICE RIJEKA-MATULJI d.d.; ZASTUPA VLADU RH U SKUPŠTINI REGIONALNE VELETRŽNICE OSIJEK d.d.; ZASTUPA VLADU RH U SKUPŠTINI REGIONALNE VELETRŽNICE SPLIT d.d.; ZASTUPA VLADU RH U SKUPŠTINI REGIONALNE VELETRŽNICE BENKOVAC d.d. Podaci o imovini bračnog druga: Nekretnine Nekretnina: VINOGRAD Površina: 6,5 ha Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: VOĆNJAK Površina: 2,0 ha Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: ORANICA Površina: 1,5 ha Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: OBITELJSKA KUĆA Površina: 130 m2 Lokacija: ILOK Omjer vl.: 1/2 Udjeli u trgovačkim društvima Naziv: PIF - SUNCE % udjela/broj dionica: PROGNANIČKI PAKET Primici od imovinskih prava Vrsta: PLAĆA Iznos: 6.000,00 KN Podaci o imovini malodobnog djeteta/djece: Udjeli u trgovačkim društvima Naziv: PIF - SUNCE % udjela/broj dionica: PROGNANIČKI PAKET Dužnosnik Ime: ĐURĐA Prezime: ADLEŠIĆ Zvanje: NASTAVNICA Plaća: 16.250,91 KN Stranačka pripadnost: HSLS Prebivalište: BJELOVAR Bračni status: UDANA Broj djece: 1 Stručna sprema: VŠS Dužnost I. Dužnost: 2.1. Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Institucija: HRVATSKI SABOR Sjedište ureda: ZAGREB Početak mandata: 2004-01-27 Faks u uredu: 01/4569-614 Telefon u uredu: 01/4569-464 Ulica i kućni broj: TRG SV. MARKA 6 Službeni email: zantolic@sabor.hr Dužnost II. Dužnost: 26. Gradonačelnik Institucija: GRAD BJELOVAR Sjedište ureda: BJELOVAR Početak mandata: 2001-06-15 Faks u uredu: 043/244-615 Telefon u uredu: 043/244-670 Ulica i kućni broj: IVANA GUNDULIĆA 1 Službeni email: bjelovar@bjelovar.hr Nekretnine Nekretnina: KUĆA - PRIZEMLJE Površina: 78 m2 Lokacija: BJELOVAR Vrijednost: 40.000 EUR Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: STAN - GARSONIJERA Površina: 29 m2 Lokacija: ZAGREB Vrijednost: 40.000 EUR Omjer vl.: 1/2 Nekretnina: APARTMAN Površina: 34 m2 Lokacija: NOVI VINODOLSKI Vrijednost: 50.000 EUR Omjer vl.: 1/2 Napomena Napomena: IZJAVA: KUĆA U BJELOVARU - KUPLJENA DIJELOM IZ UŠTEĐEVINE, DIJELOM SREDSTVIMA KREDITA I UZ POMOĆ RODITELJA; STAN U ZAGREBU - KUPLJEN SREDSTVIMA IZ UŠTEĐEVINE; APARTMAN U NOVOM VINODOLSKOM - KUPLJEN SREDSTVIMA IZ UŠTEĐEVINE; SUPRUG: AUTOMOBIL - SREDSTVIMA IZ UŠTEĐEVINE; DIONICE- SREDSTVIMA KREDITA; DATUM BITNE PROMJENE: 9.2.2007.G. SUPRUG: -OSOBNI AUTOMOBIL-HONDA ACCORD 2003.G., 20.000,00 EUR; -OSTALE POKRETNINE-20.000,00 EUR; -PLAĆA-18.000,00 KN; IZJAVA: SUPRUG: -OSOBNI AUTOMOBIL-KUPOVINA NA NEKI DRUGI NAČIN; -PRODAN JE AUTOMOBIL AUDI - A6, I KUPLJEN HONDA ACCORD. -SUPRUG STAŠKO ADLEŠIĆ PROMIJENIO ZAPOSLENJE, TE SADA RADI U -CROATIA TEHNIČKI PREGLEDI D.O.O.-ZGB. I ČLAN JE UPRAVE Dužnosnik Ime: JOSIP Prezime: FRIŠČIĆ Zvanje: EKONOMIST Plaća: 14.952,00 KN Stranačka pripadnost: HSS Prebivalište: KOPRIVNIČKI IVANEC Bračni status: OŽENJEN Broj djece: 1 Boravište: KOPRIVNIČKI IVANEC Stručna sprema: VSS Dužnost I. Dužnost: 24. Župan Institucija: KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA Sjedište ureda: KOPRIVNICA Početak mandata: 2005-06-09 Faks u uredu: 048-622-584 Telefon u uredu: 048-658-203 Ulica i kućni broj: ANTUNA NEMČIĆA 5 Službeni email: KC.KZ@KC.H.NET.HR Nekretnine Nekretnina: OBIT. KUĆA Površina: 160 M2 Lokacija: KOPR. IVANEC Vrijednost: 250.000 Omjer vl.: 1/2 Pokretnine Vrsta: OSOBNI AUTOMOBIL Marka: VOLKSWAGEN GOLF Godina proizvodnje: 2001. Vrijednost: 80.000 Udjeli u trgovačkim društvima Naziv: RADNIK D.D. % udjela/broj dionica: 57 DIONICA Sjedište: KRIŽEVCI Nominalna vrijednost: 34.200,00 Napomena Napomena: IZJAVA: OBIT. KUĆA 1/2-SRED. OD PLAĆE I KRED. ZADUŽENJE AUTOMOBIL-SRED. OD PLAĆE DIONICE-SRED. OD DOHOTKA Podaci o imovini bračnog druga: Nekretnine Nekretnina: OBIT. KUĆA Površina: 160 M2 Lokacija: KOPR. IVANEC Vrijednost: 250.000 Omjer vl.: 1/2 Primici od imovinskih prava Vrsta: PLAĆA Iznos: 5.614,75 KN Dužnosnik Ime: DAMIR Prezime: POLANČEC Zvanje: dipl. ing. agroekonomije Plaća: 17.000,00 KN Stranačka pripadnost: HDZ Prebivalište: KOPRIVNICA Bračni status: OŽENJEN Broj djece: 2 Stručna sprema: VSS Dužnost I. Dužnost: 3.1. Potpredsjednik Vlade RH Institucija: VLADA RH Sjedište ureda: ZAGREB Početak mandata: 2005-03-16 Faks u uredu: 01/4550-606 Telefon u uredu: 01/4569-206 Ulica i kućni broj: TRG SV. MARKA 2 Službeni email: damir.polancec@vlada.hr Nekretnine Nekretnina: KUĆA Površina: 150 m2 Vrijednost: 150.000 EUR Omjer vl.: 1/2 Teret: DA Ostale pokretnine Vrijedost: 49.000 EUR Vrijedost: 10.000 EUR Udjeli u trgovačkim društvima Naziv: PODRAVKA % udjela/broj dionica: 2.285 kom. Sjedište: KOPRIVNICA Nominalna vrijednost: 685.500,00 KN Naziv: PODRAVSKA BANKA % udjela/broj dionica: 2+3 Sjedište: KOPRIVNICA Naziv: RADIO DRAVA % udjela/broj dionica: 30% Sjedište: KOPRIVNICA Nominalna vrijednost: 13.332,00 KN Članstvo u upravi ili nadzornim odborima/tijelima Naziv trgovačkog društva: HFP Sjedište: ZAGREB Članstvo: 24. 2. 2005. Naziv trgovačkog društva: DAB Sjedište: ZAGREB Članstvo: 24. 2. 2005. Naziv trgovačkog društva: HRS Sjedište: ZAGREB Članstvo: 2001. Naziv trgovačkog društva: RK PODRAVKA Sjedište: KOPRIVNICA Članstvo: 2000. Napomena Napomena: IZJAVA: IMOVINA JE STEČENA NA OSNOVI OSOBNIH PRIMANJA, ŠTEDNJE, KREDITNOG ZADUŽENJA I POSUDBE; NA TEMELJU MENADŽERSKOG UGOVORA S PODRAVKOM d.d. IMAM PRAVO KORIŠTENJA NEREALIZIRANIH OPCIJA KUPNJE DIONICA DO 31. 12. 2006.; POSJEDUJEM POLICU ŽIVOTNOG TE MENADŽERSKOG OSIGURANJA; KREDIT - HIPOTEKA NA KUĆU, 55.000 DEM; DATUM BITNE PROMJENE: 15.2.2007.G. -KUĆA 150 M2, KOPRIVNICA, 150.000 EUR, OMJER 1/2,TERET-DA; -STAN 41 M2, ZAGREB, 82.000 EUR, OMJER 1/1,TERET-NE; -RUŠEVNA KUĆA 50 M2, ĐELEKOVEC, 7.000 EUR, OMJER 1/1; -OSOBNI AUTOMOBIL, MERCEDES C 220, 2004.G., VRIJEDNOST 25.000 EUR; -OSTALE POKRETNINE- 500.000,00 KN; -UDJELI U TRG. DRUŠTVU - PODR. BANKA, KOPRIVNICA, DIONICE 2+3; -PLAĆA - 17.000,00 KN; -ČLANSTVO U UPRAVI ILI NADZ. ODBORIMA: HFP- OD 2005.G. -DAB - OD 2005.G. -H. POŠTE -OD II/2007.G. -INA - OD 2006.G. TEMELJEM MENADŽERSKOG UGOVORA S -PODRAVKA D.D.- IMAM STEČENO PRAVO KORIŠTENJA NEREALIZIRANIH OPCIJA KUPNJE DIONICA DRUŠTVA DO 31.12.2007.G. - POSJEDUJEM POLICU ŽIVOTNOG I MENADŽERSKOG OSIGURANJA; -OTPLAĆUJEM KREDITE - 55.000 DEM I 40.000 EUR. SUPRUGA: - KUĆA 150 M2, KOPRIVNICA 150.000 EUR, OMJER 1/2, TERET-DA; _- OSOBNI AUTOMOBIL-OPEL ASTRA, 2002.G. 10.000 EUR; |
- 23:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Srpanj 2008 (5) Lipanj 2008 (12) Svibanj 2008 (13) Travanj 2008 (3) Veljača 2008 (3) Siječanj 2008 (10) Prosinac 2007 (5) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vijesti
ČITAJTE ČASOPISE U KOJIMA SURAĐUJU ČLANOVI AGRO EKOLOŠKOG DRUŠTVA 1. Agroglas, dvotjednik za poljoprivredu 031 223282 2. Gospodarski list, dvotjednik za poljoprivredu 3. Ovčarstvo i kozarstvo, dvomjesečnik 4. Pčela, mjesečnik za pčelare 5. Holstein, časopis za uzgajivače holstein goveda 6. Moj pas, časopis za kinologiju 7. Lovački vjesnik, mjesečnik za lovstvo 8. Racing pigeon, njemački časopis za golubarstvo 9. Nova Zemlja, povremenik za poljoprivredu |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||